- PODELA PADEŽA
Nazavisni padeži mogu stajati samostalno u rečenici i ne zavise od drugih reči. Javljaju se uvek bez predloga. (NOMINATIV, VOKATIV)
Zavisni padeži ne mogu stajati samostalno, oni su u zavisnom odnosu prema drugim rečima u rečenici. Javaljaju se sa predlozima i bez njih (GENITIV, DATIV, AKUZATIV, INSTRUMENTAL, a LOKATIV je uvek sa predlozima. Značenje zavisnih padeža se može dopunjavati značenjima predloga.
- NEZAVISNI PADEŽI
Nominativ je osnovni oblik imenice (onaj koji samo imenuje biće ili predmet). Dobijamo ga na pitanje KO? ili ŠTA?. Nezavisan je padež i uz njega ne mogu stajati predlozi.
Najznačajnije službe nominativa u rečenici su:
☼ subjekat (Najpopularniji sport u mom gradu je fudbal)
☼ imenski deo predikata (Ana je najbolji učenik u našoj školi)
Upotreba nominativa van rečenice odnosi se uglavnom na:
☼ reč kao odrednicu u rečniku, (hleb, m, 1. osnovna životna namernica)
☼ naslov nekog dela ("Mali princ", "Hajduk Stanko")
☼ naziv ustanove (Pošta, Opština Novi Beograd)
VOKATIV
Vokativ je nezavisan padež u kojem stoji ime onoga koga dozivamo ili kome se obraćamo. Dobijamo ga kada upotrebimo uzvik HEJ! uz neko ime. U pisanju se obavezno odvaja zapetama.
Pošto je izdvojen iz rečenice, vokativ u njoj nema posebnu službu. Ponekad u narodnoj poeziji može imati službu subjekta (Vino pije Kraljeviću Marko.).
PAŽNJA!
Kako glasi vokativ kratkih ženskih imena? - pitanje koje se često postavlja. Najvažnije je odrediti koliko slogova ima ime i koji je akcenat u pitanju. Kod trosložnih i višesložnih imena vokativ je isti kao nominativ. (Hej, Valentina!) osim kod onih imena koja se završavaju na - ica (Hej, Slavice!) . Kod dvosložnih imena kod svih akcenata vokativ je isti kao nominativ (Hej, Marta! Hej, Ana!) osim kod imena sa dugosilaznim akcentom na prvom slogu (Hej, Ivo! Hej, Saro!)